Prema nacionalnom zakonskom aranžmanu praznika i stvarnom stanju kompanije, obaveštenje o prazniku rada za 2022. godinu je sledeće:

· 1. maj - 3. maj (nedjelja-utorak)Ukupno tri dana!!!

Znanje o prazniku rada:

Praznik rada je ljetni praznik povezan s roštiljem u dvorištu, zabavama na bazenu, paradama i drugim zabavama po toplom vremenu. Naravno, on također označava kraj sezone i početak sjajnih jesenjih aktivnosti kao što su zalivanje, posjeta tikvicama i jesenja sadnja bašte.Ali Praznik rada je mnogo više od dočeka ljeta, čak i ako se - iskreno, upravo sada - većina nas ne sjeća kako i kada je praznik počeo, pa čak ni o čemu se radi. Vjerovatno znate da to mora učiniti sa poslom, makar samo zbog imena. Ali ispostavilo se da Praznik rada ima dugu, fascinantnu, pa čak i nasilnu istoriju, koja datira još od kasnog 19. veka.

Od loših uslova rada koji su iznjedrili radnički pokret do masovnih štrajkova koji su doveli do toga da Kongres proglasi prvi ponedjeljak u septembru zakonskim praznikom, događaji oko Praznika rada doprinijeli su jednom od najturbulentnijih vremena u američkoj istoriji. puno činjenica o tim teškim danima i istraživao druge lakše teme, uključujući i je li zaista loše nositi bijelo nakon praznika. Zatim, nakon što naučite sve što znate o Prazniku rada, upijajte posljednje trenutke ljeta čitajući o najbolji načini da ga proslavite događajima za praznik rada.
Praznik rada, koji slavi američke radnike i njihova dostignuća, nastao je iz borbe za ispravljanje loših radnih uslova. Industrijska revolucija je uvela eru proizvodnje, donoseći sa sobom 12- do 16-časovne radne dane, 7 dana u nedelji, često u nesigurnim i nehigijenskim sredinama. Ubrzo su širom zemlje izbili protesti protiv ovih uslova.

Do kasnih 1800-ih, radnici su formirali sindikate od obale do obale kako bi pomogli u borbi za bolje uslove rada. 5. septembra 1882. godine, oko 10.000 članova sindikata New Yorka, odrekavši se dnevne plate, marširalo je od gradske vijećnice do Union Squarea. prvi marš pro-radnika u američkoj istoriji. Iznenađujuće, Njujork nije prva država koja je usvojila zakon kojim se priznaje Praznik rada. Ta čast pripada državi Oregon, koja je oko sebe stvorila praznik 21. februara 1887. Do kraja godine, država New York je slijedila taj primjer, kao i Colorado, Massachusetts i New Jersey. Do 1894. godine još 23 države su uspostavile praznike za Dan rada.

Ipak, tek u maju 1894. u štrajku zaposlenih u Pullman Palace Automobile Company i smrtonosnom nasilju koje je uslijedilo, predsjednik Grover Cleveland je predložio da se Praznik rada proglasi državnim praznikom. Dana 28. juna 1894., kao način da se poprave radnici ograde, on je potpisao nacrt zakona kojim se donosi prva sedmica septembarskog Praznika rada. Dok je predsjednik Cleveland potpisao zakon koji bi Praznik rada proglasio nacionalno priznatim praznikom, on nije bio prvi koji je uveo prijedlog zakona. Ova razlika pripada jednoj od dvije osobe. Peter McGuire, suosnivač Američke federacije rada, općenito je zaslužan za savjetovanje američkih radnika da uzmu odmore 1882. Međutim, neki istoričari vjeruju da je istoimeni Matthew Maguire imao istu ideju ranije te godine, dok je bio sekretar Centralne unije.
Prema Marie Claire, pravilo da se ne nosi bijelo nakon Praznika rada možda je počelo kasnih 1800-ih, kada su bogati Amerikanci tokom ljetnih mjeseci odlazili na odmor van grada. Nakon povratka jeseni, niže temperature znače nošenje težih tkanina sa težim bojama. nema belaca nakon Praznika rada. Koji god da je razlog za ovu staromodnu uredbu, dobra vest je da niko ne oseća potrebu da je poštuje ovih dana.
Dok je Praznik rada uvijek prvi ponedjeljak u septembru u Sjedinjenim Državama i Kanadi, 1. maj se slavi u više od 90 drugih zemalja. Poznat kao Međunarodni praznik rada i Praznik rada, ovaj praznik 1. maja poklapa se s Prvim majom, drevnim praznikom.